Na promenu gravitacionog ubrzanja (g) na Zemlji utiču najviše što Zemlja nije safršena sfera, malo je zgnječena na polovima i proširena na ekvatoru, tako da je tačka na ekvatoru udaljenija od centra gravitacije. Kako gravitaciono polje slabi sa udaljenošću tako je manja gravitaciona sila na objekte koji se nalaze na ekvatoru. Samo ybog ovoga g je 0.18% manje na ekvatoru nego na polovima.
I zemljina rotacija dodaje centrifugalnu silu koja deluje u suprotnom smeru od gravitacije. Ova sila je najveca na ekvatoru i nema je na polovima. Zajedno sa promenom udaljenosti od centra mase redukuje g za 0.53% na ekvatoru u poređenju sa polovima.
Formula koja izračunava g u zavisnoti od geografske dužine uzimajući u obzir oba oblik i rotaciju Zemlje.
I onda znamo:
$g_{\mathrm{poles}} = 9.832 , \text{m/s}^2$
$g_{45} = 9.806 , \text{m/s}^2$
$g_{\mathrm{equator}} = 9.780 , \text{m/s}^2$
$lat = \text{geografska širina između } -90^\circ \text{ i } +90^\circ$
Formula pretpostavlja da se objekat nalazi na nivuo mora (visina = 0), alo hoćemo da uzmemo u obzir i visinu onda formula izgleda ovako:
$r_e$ je srednja vrednost poluprečnika Zemlje (6,371.0088 km)
$g_0$ je standardno gravitaciono ubrzanje (9.80665 $m/s^2$)
Stvarna promena gravitacionog ubrzanja u zavisnosti od visine je komplikovanija, sa visinom se menja ucicaj lokalne gustine Zemljine kore. Misim da mi to trenutno nije toliko važno.
